Sve je veći rastući broj osoba koji se opredeljuju da postanu vegani ili vegetarijanci. Vegani isključuju celu grupu mesa i prerađevina od mesa iz najrazličitijih razloga.
Neki od tih razloga mogu biti briga o okolini, lakše gubljenje telesne mase tokom poštovanja ovakvog tipa ishrane, bolje zdravlje, verska ubeđenja. Vegani su zapravo vegetarijanci koji su zakoračili jedan korak dalje i isključili sve vrste mesa i animalnih proizvoda. Vegani se stoga u ishrani okreću prvenstveno namirnicama biljnog porekla u svom izvornom obliku, što manje industrijski obrađenom. Te su zastupljene sto posto celovite žitarice, mahunarke, leguminoze, najrazličitije povrće, voće. Vegani posebno vode računa o što manjem konzumiranju prerađenih namirnica, poput belog brašna, proizvoda od belog brašna, time zaobilazeći široku paletu komercijalnih konditorskih proizvoda. Ovim ozbiljno zadaju udarac prehrambenom tržištu koje na sve načine pokušava da utiče na vezivanje konzumenta za svoje proizvode. Upravo sastojci koji vezuju potrošača za proizvod poput pojačivača ukusa, soli, trans masti, dodatih šećera, boja mogu uticati dugotrajnim korišćenjem na zdravlje korisnika. Stoga i dolazimo do jednog od bitnih ubeđenja kako vegetarijanaca tako i vegana da svojim tipom ishrane mogu umnogome doprineti zdravlju.
Vegetarijanci u ishrani pored biljnih namirnica mogu uključivati jaja i mleko, kao i njihove proizvode. Eto ključne razlike između vegana kao podvrste vegetraijanstva. Pored ovih nutritivnih opredeljenja postoje i vegani koji samo jedu sveže (na engleskom „raw“ namirnice). Raw vegani me jedu namirnice koje su obrađene preko 45 stepeni celzijusa, ovim je puno teže planirati svoje obroke i poštovati neke od osnovnih postulata adekvatne ishrane – raznovrsnost, raznolikost, unos svih makronutrijeneta i uz to mikro. Pesketarijanci unose sve kao i klasični vegetarijanci, ali ne jedu kopnene životinje odnosno živinsko meso, crvena mesa, ali zato jedu ribu, morske proizvode.
Sva veća istraživanja rađena u oblasti zdravstva i upoređivanja zdravstvenih benefita između vegetarijanstva i veganstva su rađena na području Amerike, koja je ogroman potrošač mesa. Neke od studija objavljene u prestižnim časopisima o ishrani govore da veganska ishrana obiluje biljnim vlaknima, magnezijumom, kalijumom, zdravim mastima, vitaminom, E, vitaminom C, fitonutrijentima, a mnogo manje holesterolom, zasićenim mastima, animalnim proteinima u odnosu na vegetarijance. Ali, opet postoje i opozit ovoga i pokazalo se opet kroz istraživanja da vegani mogu imati različite nutritivne deficijente, koji ih vode ka anemiji i pothranjenosti. Važno je zato da veganska ishrana uostalom kao i vegetarijanska bude pažljivo isplanirane i prilagođee kako ne bi došli do teže strane ovih odabira poput proteinskih deficita, deficit cinka, vitamina B 12.
Kako ni jedna krajnost nije dobra tako dolazimo do sredine odnosno fleksitarijanaca koji niti su vegani niti vegetarijanci, nemaju potrebu da se opredele, već negde balansiraju između koristeći meso po potrebi, ponekad. Fokusiraju se na dobre odabire, prirodnu hranu, biljnu hranu pre svega.
Odabirom više biljne hrane, fokusom na celovite žitarice, povrće i voće kako vegani tako i vegetarijanci imaju zdravstvene benefite koji bi imale i osobe na uobičajenoj ishrani koja ne podrazumeva ove restrikcije sem industrijski prerađene hrane. Ovo navodim za sve one koji se ka ovoim dijetama okreću radi zdravlja. Naprosto je potrebno da izbegnemo zamke prehrambene industrije koja nama manipuliše preko ukusa, ubacivanjem jeftinih sastojaka, po skupim cenama, koje nam utiču na opšte zdravlje i vode ka bolesti. Pokazalo se da i vegani i vegetarijanci unose više antioksidanasa, naravno da je tako, jer je u biljnoj hrani njih najviše u sinergiji sa fitonutrijentima i tako se najbolje apsorbuju. Jedite realnu, pravu hranu, idite na pijacu, kupujte voće i povrće od organskih uzgajivača, spremajte svoje obroke, imaćete zdraviji odonos i prema sebi i prema hrani.
nutricionista nutricionista beograd nutricionista online vegetarijanci
